Hvatanje skrama na kiselom kupusu može se dogoditi usled fizičkih i hemijskih promena koje se dešavaju tokom procesa fermentacije kiselih kupusa. Evo kako se to dešava:
- Proces fermentacije: Kada se priprema kiseli kupus, obično se koristi sol za sušenje kupusa i omogućavanje prirodnog procesa fermentacije. Tokom fermentacije, bakterije mlečne kiseline prisutne u kupusu pretvaraju šećere u mlečnu kiselinu. Ovaj proces pomaže u konzerviranju kupusa i daje mu karakterističan kiselkasti ukus.
- Skrob u kupusu: Kupus sadrži prirodne šećere i skrob. Skrob je složeni ugljeni hidrat koji se može razgraditi na jednostavnije šećere. Tokom fermentacije, bakterije mlečne kiseline mogu razgraditi skrob u jednostavnije šećere i mlečnu kiselinu.
- Hemijske promene: Kako se skrob razgrađuje, može doći do promena u teksturi kupusa. Skrob je jedan od faktora koji doprinose čvrstoći i konzistenciji kupusa. Kada se skrob razgrađuje, može doći do mekšanja kupusa i stvaranja skramljenih čestica.
- Vreme fermentacije: Intenzitet stvaranja skramljenih čestica može zavisiti od dužine fermentacije i uslova u kojima se kupus čuva. Duža fermentacija može rezultirati većim mekšanjem kupusa i stvaranjem više skrama.
Važno je napomenuti da prisustvo skrama na kiselom kupusu nije znak da je proizvod loš ili nebezbedan za konzumaciju. Skramljeni kupus i dalje može biti ukusan i nutritivan. Međutim, ako želite da smanjite skramljenost, možete probati neke od sledećih metoda:
- Isperite kupus: Pre nego što ga upotrebite, možete isprati kiseli kupus pod hladnom vodom kako biste uklonili višak skrama.
- Kuvajte kupus: Kuvanje kiselog kupusa može pomoći da se mekša tekstura i smanji prisustvo skrama.
Napomena: Skramljenost u kiselom kupusu može varirati od proizvođača do proizvođača i od serije do serije. Stilovi i preferencije konzumacije kiselog kupusa takođe se razlikuju, pa se neki ljudi možda neće smetati prisustvu skrama, dok će drugi preferirati mekši kupus.